Genetičari otkrivaju predrasude i istine o Down sindromu

down sindrom

Svaka hiljadita beba u svijetu rodi se sa sindromom Down. Rezultati prenatalnih testova u zadnjih 20 godina na UKC RS govore da se učestalost ovog sindroma povećala za 40 odsto i to najčešće zbog sve starijieg doba trudnica. Djecu rođenu sa Down sindomom karakteriše višak hromozma 21 i metalna zaostalost. Međutim, često se dešava i da imaju različite urođene anomalije srca i crijeva, problema sa štitnom žlijezdom, vidom ili sluhom, kažu genetičari.

– U Kliničkom centru godišnje se dvoje djece rodi sa sindromom Down. Kod 95 odsto slučajeva sindrom Down nastaje zato što se dešavaju promjene u polnim jajnim ćelijama kao posljedica godina majka – navodi dr Nina Marić, pedijatar i klinički genetičar.

Nakon što ostanu u drugom stanju, trudnice očekuje testova i posjeta genetičkom savjetovalištu kako bi na vrijeme mogli saznati da li plod ima određene hromozomske abnormalnosti. Ljekari ističu da budući roditelji imaju bezbroj pitanja i nedoumica o Down sindromu, pa se često uplašeni rijetko odlučuju da imaju više djece.

– U genetskom savjetovalištu mi smo zaista vidjeli da postoje neke nepoznanice i zablude. Osobe koje u porodici imaju djecu sa sindromom Down plaše se da uđu u priču u trudnoći, a s druge strane osobe koje nemaju u porodici oboljele od Down sindroma misle da nemaju uopšte rizika što, naravno, ni jedno ni drugo nije tačno. Drugo je što se misli da su to osobe koje imaju teški oblik mentalne retardacije. Nisu. To su osobe koje imaju izvjestan stepen mentalne retardacije, ali obično je ona blaga ili umjerena, zavisi najviše od toga koliko se radi sa djetetom i stimuliše njegov razvoj – dodaje dr Marić.

Širom svijeta, osobe sa sindromom Down idu u redovne škole i imaju posao. Međutim, u Republici Srpskoj djeca i odrasli sa ovim sindromom još uvijek se bore sa stigmom. Nemaju priliku za zaposlenje, a samo ukoliko žive u većim gradovima, imaju priliku da borave u dnevnim centrima i završavaju školu.

– Nemam podatak da je ijedno od njih zaposleno, kao što nemam podatak i da nastavljaju negdje dalje svoj boravak. Banjaluka ima nekoliko dnevnih centara, ali to je nedovoljno – poručuje Željka Perišić Ninković, direktor Servis centra “Dajte nam šansu-Zvjezdice”.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Unesi tvoje ime