Nutricionista Dragana Lošić: U poslu se vodim zdravim razumom i naukom

nutricionista Dragana Lošić Banjaluka

Da li ste znali da su stanovnici BiH na drugom mjestu u Evropi po prekomjernoj uhranjenosti i gojaznosti? Upravo to je navelo Draganu Lošić, magistra farmacije i specijalistu nutricionizma da putem društvenih mreža počne aktivnije da govori o pravilnoj ishrani.

Svakodnevno sa velikom strašću radite na podizanju svjesti o važnosti pravilne ishrane kako u prevenciji tako i u terapiji različitih zdravstvenih poremećaja. Kako je sve počelo?

Rođena sam u Banjaluci prije 37 godina gdje sam završila Medicinski fakultet odsjek farmacija, a potom specijalistički studij nutricionizma na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku, Republika Hrvatska. Do sada sam objavila dva naučna rada iz oblasti nutricionizma, a uskoro ću biti i predavač na 21. Simpozijumu farmaceuta RS sa veoma aktuelnom temom „Gojaznost kod djece“. Svoje znanje iz farmacije i nutricionizma uspješno potvrđujem kroz višegodišnju praksu. Trenutno radim kao profesor farmaceutske tehnologije u JU Medicinska škola Banjaluka, kao nutricionista u jednoj privatnoj klinici i ,naravno, on-line sa klijentima. Ovu svoju strast dijelim kroz individualni rad sa klijentima, kroz različite edukacije, kroz svoj IG profil @nutricionistalosic, pisanjem stručnih članaka kao i gostovanjem u TV i radio emisijama. U planu je i pisanje bloga kao i zvanična promocija mog programa ishrane koji je do sada pomogao brojnima da regulišu svoju tjelesnu masu  i svoj organizam vrate u ravnotežu.

savjeti ta ishranu nustricionista Dragana LošićNaše tržište preplavljeno je raznoraznim stručnjacima za ishranu. Kako, kao školovani nutricionista, uspjevate da se za vaš rad daleko čuje?

Imam sreću da radim ono što volim, ali sa druge strane nije lako baviti se jednom relativno mladom naukom kao što je nutricionizam. Prvo zbog kompleksnosti, a drugo zbog pseudostručnjaka koji šire lažne informacije i tako zbunjuju narod što je mene motivisalo da pokrenem svoj IG nalog @nutricionistalosic kako bi ponudila kvalitetan sadržaj utemeljen na nauci. Ja volim reći da se u nutricionizmu vodim zdravim razumom i naukom. Takođe, imam strast kao zdravstveni radnik da pomažem ljudima, da dijelim svoje znanje jer potreba za istim je ogromna.

Čini se da sve više znamo o zdravoj ishrani, a da sve manje o njoj vodimo računa. Tome u prilog govori i činjenica da svakodnevno raste broj osoba sa prekomjernom tjelesnom masom i gojaznošću. Zašto je to tako?

Gojaznost, kako kod nas, tako i u svijetu u stopu prate i druga hronična nezarazna oboljenja (kancer, srčana oboljenja, dijabetes, neurodegenerativne, autoimune bolesti i dr.). Statistika nam nije ni najmanje naklonjena jer su stanovnici BiH na drugom mjestu u Evropi po prekomjernoj uhranjenosti i gojaznosti. Glavni krivci za gojaznost su sjedilački način života (manjak kretanja) i nepravilna ishrana koju odlikuje visok unos prehrambenih prerađevina koje su pune praznih kalorija odnosno šećera, trans masti, soli, aditiva i konzervansa. Gojaznost je sve češća i među djecom što posebno zabrinjava jer dokazano je da gojazna djeca češće izrastaju u odrasle gojazne osobe. Kao glavni krivci dječije gojaznosti navode se visoka konzumacija slatkih pića (industrijski voćni i gazirani sokovi) kao i sjedenje uz TV i računar duže od 2 sata dnevno.

Uvijek volite reći da je uz edukaciju i volju da radimo na sebi moguće brzo promijeniti prehrambene navike jer one su naučene. Koji su vaši savjeti za kreiranje zdravog životnog stila?

Doručak je obavezan i mora ispuniti jedan od svojih osnovnih kriterijuma, a to je da vas zasiti (masti, proteini i vlakna daju sitost).
Pobrinite sa da dnevno unesete 1,5 do 2L tečnosti prvenstveno putem vode, biljnih čajeva i prirodnih voćnih sokova.
Ishranu bazirajte na namirnicama u njihovom izvornom obliku, a ne na prehrambenim prerađevinama. U prevodu birajte proizvode koji sadrže do 5 sastojaka.
U toku dana imajte 3 glavna obroka i 1-2 užine.
Svakodnevno se trudite da unosite minimalno 400g voća i povrća dok bi optimalno bilo 800g.
Za užinu uzimajte voće, orašaste plodove ili sjemenke.
Za ručak i večeru kombinujte zdrave izvore proteina sa povrćem.
Sat vremena pred spavanje ugasite TV, laptop ili mobitel i opustite se uz knjigu i šolju čaja od matičnjaka.
Ne zaboravite spavati 7 do 9 sati svaku noć ukoliko želite snažan imunitet i hormonsku ravnotežu.
Vodite računa da vaša ishrana u svakom momentu bude utemeljena na tri osnovna principa pravilne ishrane: raznovrsnost, umjerenost i uravnoteženost.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Unesi tvoje ime