Prepoznajte disleksiju kod djece

disleksija

Nemogućnost prepoznavanja slova, zamjena vokala unutar riječi, izostavljanje slogova, sporo i nesigurno čitanje – sve ove smetnje mogu da upućuju na disleksiju, poremećaj u učenju vještine čitanja.

Stručnjaci napominju da se disleksija javlja uprkos postojanju normalne inteligencije, dobrog vida, te dobrih pedagoških i socijalnih uslova. Teško ju je otkriti i razlikovati od drugih poremećaja, a posljedice, nažalost, mogu da ostanu za cijeli život.

– Djeca često iz te nemogućnosti da čitaju kako treba, osjećaju strah i sramotu i izbjegavaju da čitaju. Zbog toga imaju dosta loše rezultate u školi. Nailaze na nerazumjevanje roditelja koji misle da su oni lijeni i bezobrazni, što djeci dodatno pravi probleme. U školi, nastavnici se ne znaju često postaviti kako treba prema ovom problemu, pa se dešava da djeca ponavljaju razrede ili samovoljno napuštaju školu – kaže logoped u Centru „Zaštiti me“.

Posljedice disleksije, u većini slučajeva, jako je teško sanirati. Zbog toga su rana dijagnostika i adekvatni logopetski tretmani od velikog značaja, dodaje naš sagovornik.

– Neka osnovna podjela je na razvojnu i specifičnu disleksiju. Razvojna disleksija je ona koja nastaje u opštem psihomotornom razoju djeteta, najčešće zbog blagih deficita centralnog nervnog sistema koji su vrlo teško vidljivi. Samim tim, teško ih je i dijagnostifikovati. Kada je specifična disleksija u pitanju, ona je puno teža za sanirati jer ona najčešće ima genetski preduslov.

disleksijaAndrej Jovandić je profesor sociologije i filozofije koji je uprkos disleksiji uspio da uspješno završi školu, ali i da se ostvari kao umjetnik. Prije devet godina osnovao je Udruženje putem kojeg povezuje roditelje, nastavnike i logopede, a sve sa jednim ciljem: kako bi disleksičari ostvarili svoje pune potencijale.

Osobe sa disleksijom ne čuju svoje misli i ne misle riječima i zato ne razvijaju fonološku svjesnost nego razmišljaju u slikama. Osobe sa disleksijom imaju šest do deset misli više nego osobe koje razmišljaju riječima i do 1000 puta misle brže od osoba koje razmišljaju verbalno. U razvijenim zemljama u Evropi se primjenjuje rana intervencija, koja kod nas ni u teoretskom smislu ne postoji – kaže Andrej Jovandić, predsjednik Udruženja disleksičara „Ja“.

Disleksija se najčešće, prvi put, otkrije u školskoj dobi. A kada se dijagnoza konačno uspostavi, saziva se odjeljensko vijeće gdje se nastavnici upoznaju sa načinom rada i metodama koje treba da primjenjuju, kažu u Osnovnoj školi „Branko Radičević“ u Banjaluci.

– Ono što treba da se radi jeste da se izbjegava čitanje naglas. Dok ostala djeca imaju određene zadatke u toku časa, da se odgovara usmeno i izbjegavaju pismene provjere. Tokom tih pismenih provjera, djeca dobijaju produženi vremenski period za ispunjavanje pismenih zadataka. Što se tiče srpskog jezika, lektire bi trebalo da se daju unaprijed, tako da dijete može sebi da napravi dobru organizaciju kako bi na vrijeme uspjelo da ispunjava te zadatke – ističe Nataša Dojčinović, nastavnik srpskog jezika i književnosti.

Osnovne škole u Srpskoj pohađa približno 100 učenika sa govorno-jezičkim smetnjama, među kojima su i djeca sa disleksijom. U Republičkom pedagoškom zavodu naglašavaju da sistematskih obuka nije bilo, te da nastavnici neprestalno moraju nadograđivati znanje stečeno na fakultetu.

– Zadatak prosvetnog radnika je da otkrije koji je to način koji najviše odgovara tom učeniku. Naravno, to nije jednostavno. To je veoma zahtjevan zadatak i izazov za svakog prosvetnog radnika. Neki su više ili manje uspješni na tom zadatku. To su ta pitanja na koje oni moraju da nađu odgovore – poručuje Dijana Pešić, savjetnik za specijalnu nastavu i inkluziju u Republičkom pedagoškom zavodu RS.

Da li će disleksičari naći na vrhu ili dnu, zavisi od podrške koju bi im u pravom trenutku i adekvatno trebali pružiti porodica, škola i društveno okruženje.

Naši sagovornici navode i primjere brojnih poznatih osobe koje su uprkos disleksiji briljirale u oblasti umjetnosti i biznisa. Među njima su Bil Gejts, Stiv Džobs, Leonardo da Vinči i Pablo Pikaso.

1 komentar

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Unesi tvoje ime